Korita leze uz magistralu Dubrovnik -Sarajevo na polovini puta Gacka i Bilece.Svoje ime dobila su po vrtacama slicnim koritima kojih ovdje ima mnogo.Turci su ih zauzeli 1466 i povjerili na upravu jednom subasi.Bili su u sustavu raznih kadiluka:focanskog,hercegnovskog,cerniskog,gatackog i bileckog.:Korita su stalno bila u sastavu kljucke kapetanije.Od 1878.god nalaze se u bileckom sreza odnosno bileckoj opstini.
Korita granice sa Crnom Gorom i za sve turske vladavine bila su izlozena napadima hajduka i uskoka iz primorskih krajeva.Zato su Turci vec u prvim godinam svoje vladavine izgradili u Koritima utvrdjenje sa nekoliko kula u blizini i stalno drzali posadu.O borbama Turaka sa hajducima i uskocima Baje Pivljanina pjeva se u vise narodnih pjesama.Iz ovih pjesama saznajemo da su se hajduci skupljali po Kobiljoj glavi i na Planiku i odatle vrsili organizirane napade na Turske askere a od 1878. na austrougarsku soldatesku.U pjesmi ,,Svatovsko groblje na Koritima" govori se da su uskoci Baje Pivljanina docekali u koritima svatove Hadze Risljanina i ubili mu vjerenicu i brata koji ju je,kao djever,pratio.
Prica se da se i sad u Koritima pod Planikom,poznaje mezarje tih svatova u kome su sahranjeni Hadzina vjerenica Hanka i Brat mu Muhamed(u drugoj pjesmi Durmis).Na njihovim mezarima bili su nisani bez natpisa,s nekim ukranim crtezima koji su davno unisteni.Korita su cuvena po jakoj zimi o cemu se prica i u pjesmama pjeva.Kad su turci izgradili prvo utvrdjenje u Koritima nije poznato.Sulejman-pasa Resulbegovic iz Trebinja,je po naredbi bosanskog vezira,,gradio 1756.god u ,,derbend-klancu-Koritima"nanovo tvrdu kulu i oko nje saranpov(opkop).Ova kula i druge zgrade i druge zgrade bili su podignute na lokalitetu Grad koji se nalazi izmedju magistrale i makadama koji iz Korita vodi u selo Crkvice u Crnoj Gori.Ovdje se i danas vide velike gomile rusevina od zgrada koje su mjestani rascistili i napravili male vrtace.U Gradu postoje dvije catrnje(gustijerne) iz kojih se posada vodom snadbijevala.Na jednom hudzetu iz 1204.(1790) kao svjedoci potpisani su:Husein-aga ,aga iz Korita i cehaja mu iz hadzi Muztafa.U Koritima je 1612. zivio neki spahija Muselim-beg,a 1875.godine juzbasa Murat-aga Dzaferovic.13 avgusta 1878.god ustanici su navalili na Grad i porusili u njemu sve kule osim dzamije.
Grad u Kljucu je pored okupacije Bosne i Hercegovine 1878.god bio izgubio svaku vaznost, i mjesto njega poceo igrati sve vecu ulogu Grad u Koritima koji se nalazio na drumu Bileca-Gacko i koji je isao uz crnogorsku granici.Za turske vladavine u koritima je podignuta jedna dzamija za koju se nezna kad je sagradjena,a ni cija je bila zaduzbina.Prica se da su je sagradli Dizdarevici koji su uvdje od izgradnje tvrdjave stanovali i bili njeni dizdari.Oni su u Korita dosli iz Kljuca gdje su njihovi preci bili prvi dizdari kljuckog grada.
Dzamija je bila locirana u gradu ,sa desne strane makadamskog puta koji iz Korita vodi u Crkvice i koje je mjesto od magistrale udaljeno 300 metara.Bila je gradjena od tesanog kamena,s cetvrtastom kamenom munarom i pokrivena plocom.U njoj su kalnajali clanovi posade i muslimani koji su u Koritima zivjeli.Dok je radila gravitirala su joj sela Brestice i Hodzici.Njeni imami su za vrsenje svoje duznosti uzivali jedan gedik timar u Koritima.Uz dzamiju se nalazio harem u kome su nisani davno unisteni tako da od nijednoj ni traga nema.
Dzamija je srusena pred prvi svjetski rat 1914 i tada su svi Muslimani odavde izbjegli i naselili se u Avtovac,Gacko i drugdje.Jedna porodica Dizdarevica iselila se iz Korita 1874.i nastanila se u Oplicicima,opstina Capljina,gdje njihovi potomci i danas zive.Treba jos reci da je u Koritoima 1304.(1886) god radio i jedan sibjan mekteb koji je,sigurno,srusen kad i dzamija.Putopisac Henrik Ranner,koji je kroz Korita prosao 1888.god ,naziva ih "kravavi" i "divlji krseviti kraj".On je u svom Putopisu na strani 350.donio lijepu fotografiju grada u Koritima.Na fotografiji se vidi sljedece:prostran,malo strmenit i krsevit prostor pravokutnog oblika ogradjen zidom visokim oko dva metra.U jugoistocnom uglu grada bila je jedna zgrada na sprat,dimenzija oko 20x10x8 metara pokrivena plocom.Iz ove zgrade vidi se vrh munare pokrivenim olovom ili plehom.U gradu su se tada nalazile jos cetiri prizemne zgrade i dvije kule visoke oko 12 metara.
U Koritima su krajem proslog vijeka zivjele sljedece muslimanske
porodice:Custovici,Dizdarevici,Musici i Redzici.Osim njih posjede su imali :Bijedici iz Gacka,Came iz Bilece,Cengici iz Bruse,Custovici iz Cernice i Kljuca,Isovici iz Bilece,Mrgani iz Bivolja Brda,Muljani(Pasici) iz Mulja,Niksici iz stoca,Sarici iz Gacka,Sakovici iz velike Gracanice,Sehovici iz Trebinja,Tanovici iz Cernice i Kljuca,Vukotici iz Kljuca i Zvizdici iz Gacka.
Zanimljivo je ovdje iznijeti i nazive nekih oranica i kosanica koje se nalaze na podrucju kat.opstine Korita i koje su u gruntovnim knjigama upisane pod sljedecim nazivima:Dizdarev do,Jasarev do,Muratov do,Sarica do,Hamzina lisnikovista,Ujdurovina,Basca u Gradu i druge.U ovim knjigama je upisano i vise njiva pod nazivom"catrnja"sto govori da je u Koritima sagradjeno mnogo catrnja,iz kojih se je svijet vodom snadbijevao.Pred prvi svjetski rat stradali su muslimani u Koritima,posebno Dizdarevici,koji su bili najbrojniji.Njih su pobili cetnici i bacili u jamu u Koritima koja od tada bila poznata pod imenom "Dizdarusa".Sva nastojanja da saznamo imena Dizdarevica i Redzica koji su 1914.god zvjerski ubijeni i u spomenutu jamu baceni ostala su bez ikakvi rezultata.
U Planiku je u tursko doba sagradjena jedna kula i karaula koje su kako se kaze u jednoj narodnoj pjesmi,porusli hajduci Vuka Tomanovica.Za vlade Ali-pase Rizvanbegovica81833-1851)ovdje je bila carinarnica.U Mekoj Grudi ,koja se nalazi na polovini puta Korita-Plana ,imali su velike posjede i cifluke Tanovici iz Brestice i Cengici iz Lipnika.S katastarskom opstinom Korita granici katastarska opstina Hodzici gdje su nekad zivjeli Hodzaici,po kojima je i mjesto dobilo svoje ime.Cak se prica da je ovdje nekad postojala i dzamija.Krajem proslog vijeka ovdje su imali posjede samo dvojica muslimana:Ibrahim Dizdarevic iz Gacka i Dzafer Klepic iz Trebinja.Danas su Hodzici cisto srpsko praoslavno selo,a kad su muslimani iz njih iselili nepamte ni najstariji ljudi.U Koritima i okolini ne zivi od 1914.god niko od muslimana i unisteni su svi tragovi islamske kulturne bastine koji su nastali na ovom podrucju za vrijeme 400-godisnje tursko-osmanske vladavine.
